koji je prognan iz Jeruzalema s prognanicima koji su odvedeni s Jekonijom, kraljem Jude, koje je izgnao Nabukodonozor, kralj Babilona.
koji je prognan iz Jeruzalema s prognanicima koji su odvedeni s Jekonijom, kraljem Jude, koje je izgnao Nabukodonozor, kralj Babilona.
On odgajaše Hadasu, to jest Esteru, kćer svoga strica, jer nije imala ni oca ni majke. Djevojka bijaše lijepa stasa i krasna izgleda, a nakon smrti njezina oca i majke, Mordokaj je uze sebi za kćer.
Kad se pročula kraljeva riječ i njegova odredba te kad su mnoge djevojke sakupljene u tvrđavu Suza pod Hegejev nadzor, uzeta je i Estera u kraljev dvor, pod nadzor Hegeja, čuvara žena.
Djevojka mu se svidjela i zadobila milost pred njim. Požurio se dati joj njezine pomasti i obroke te sedam prikladnih djevojaka iz kraljeve kuće. Zatim je premjestio nju i njezine djevojke u najbolji dio ženskih odaja.
Estera ne otkri svoj narod ni svoj rod, jer joj Mordokaj zapovjedi da ne otkrije.
Kad se pročula kraljeva riječ i njegova odredba te kad su mnoge djevojke sakupljene u tvrđavu Suza pod Hegejev nadzor, uzeta je i Estera u kraljev dvor, pod nadzor Hegeja, čuvara žena.
I kad se razglasi riječ careva i zapovijest, i mnogo se djevojaka skupi u Susan grad carski pod ruku Igajevu, bi i Jestira dovedena u dvor carev pod ruku Igaja čuvara ženskoga.
וַיְהִי בְּהִשָּׁמַע דְּבַר הַמֶּלֶךְ וְדָתוֹ וּֽבְהִקָּבֵץ נְעָרוֹת רַבּוֹת אֶל שׁוּשַׁן הַבִּירָה אֶל יַד הֵגָי וַתִּלָּקַח אֶסְתֵּר אֶל בֵּית הַמֶּלֶךְ אֶל יַד הֵגַי שֹׁמֵר הַנָּשִֽׁים
va/y.Hi be./hi.sha.Ma' de.var- ha./Me.lekh ve./da.T/o u./ve./hi.ka.Vetz ne.'a.Rot ra.Bot 'el- shu.Shan ha./bi.Rah 'el- yad he.Gai va./ti.la.Kach 'es.Ter 'el- beit ha./Me.lekh 'el- yad he.Gai sho.Mer ha./na.Shim
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I dogodi se, pri čuvenju riječi kralja i zakona njegova, i pri skupljanju djevojaka mnogih u Šušan utvrdu u ruku Hegaja, i bi uzeta Estera u kuću kralja, u ruku Hegaja čuvara žena."
1. pri čuvenju Izvornik: בְּהִשָּׁמַע [behishama'] Gramatika: Sastoji se od prijedloga 'be' (u/pri) i Nifal (pasivnog) infinitiva konstruktnog glagola 'shama' (čuti). Označava vremensku podudarnost s proglašenjem ukaza. Značenje: Ukazuje na javnu i široku promulgaciju kraljeve naredbe kojoj se nitko u carstvu ne može usprotiviti. Radnja priče pokreće se slušanjem onoga što zemaljski kralj traži.
2. i zakon njegov Izvornik: וְדָתוֹ [vedato] Gramatika: Imenica 'dat' s veznikom 'vav' (i) te pronominalnim sufiksom trećeg lica jednine. Riječ je perzijska posuđenica u hebrejskom jeziku. Značenje: Naglašava apsolutnu i neopozivu prirodu perzijskog carskog zakona. Ljudi pod perzijskom vlašću bili su potpuno podređeni birokratskom aparatu koji nije trpio iznimke.
3. i pri skupljanju Izvornik: וּֽבְהִקָּבֵץ [uvhikavets] Gramatika: Prijedlog 'be' uz Nifal infinitiv konstruktni glagola 'kavats' (skupiti). Pasivni oblik ukazuje na to da subjekt trpi radnju. Značenje: Odražava prisilnu prirodu ovog odabira - djevojke nisu dolazile dobrovoljno, već su pod prisilom provođene i asimilirane u carski harem. Oslikava okrutnost poganskog sustava.
4. i bi uzeta Izvornik: וַתִּלָּקַח [vatilakach] Gramatika: Glagol 'lakach' (uzeti) u Nifal (pasivnom) perfektu s 'vav' konsekutivnim, treće lice jednine ženskog roda. Značenje: Ova ključna pasivna konstrukcija pokazuje da Estera nije imala kontrolu nad vlastitom sudbinom. Ujedno aludira na 'božanski pasiv', sugerirajući da iza nasilnog ljudskog djelovanja stoji nevidljiva Božja providnost.
5. čuvara Izvornik: שֹׁמֵר [shomer] Gramatika: Kal particip aktivni glagola 'shamar' (čuvati, paziti). Ovdje se koristi kao nominalizirana funkcija, odnosno titula. Značenje: Otkriva sustav strogog nadzora i izolacije u kojem su se žene našle. Hegajeva titula podcrtava potpunu odvojenost harema od vanjskog svijeta, što Esterinu izolaciju čini težom, ali i važnijom za buduće događaje. Imena: - Šušan [שׁוּשַׁן / shushan] (grad) Znači: ljiljan Tvorba: Povezuje se s hebrejskom ili staroperzijskom riječi za ljiljan, iako neki znanstvenici smatraju da dolazi od starijeg elamskog naziva (Šušun) čije izvorno značenje nije u potpunosti jasno.
- Hegaj [הֵגָי / hegay] (osoba) Znači: nepoznato (pouzdana etimologija ne postoji) Tvorba: Riječ je o staroperzijskom ili elamskom imenu carskog eunuha. Nema utvrđenu semitsku etimologiju, a nagađanja o perzijskom korijenu ne daju siguran prijevod.
- Estera [אֶסְתֵּר / 'ester] (osoba) Znači: zvijezda (perzijski) ili skrivena (hebrejski) Tvorba: Većina znanstvenika ime izvodi iz staroperzijske riječi 'stara' (zvijezda) ili babilonske božice Ištar. Židovska ga tradicija, pak, povezuje s hebrejskim korijenom 'satar', što znači 'skriti'. Promjena imena: Rani oblik: Hadasa (hebrejski za 'mirta', spomenuto u stihu prije). Promjena iz hebrejskog u pogansko, perzijsko ime simbolizira njezino skrivanje židovskog identiteta na poganskom dvoru.
Ovaj stih iz Knjige o Esteri predstavlja snažnu točku preokreta u priči gdje se nezaustavljiva sila velikog imperija izravno sudara s pojedinačnim životom. Višestruka upotreba pasivnih glagolskih oblika jasno oslikava potpunu bespomoćnost Estere i ostalih djevojaka pred apsolutnom moći perzijskog kralja i njegovog nepromjenjivog zakona. Estera je doslovno oduzeta od svoje obitelji i ubačena u strogi i nadzirani sustav kraljevskog harema pod Hegajevom upravom.
Međutim, ispod površine ovog političkog nasilja leži duboka teološka poruka prisutna u cijeloj knjizi. Iako se Bog u tekstu izrijekom ne spominje, tihi rad Njegove providnosti očitava se upravo u ovim pasivnim događajima. Esterino bivanje 'uzetom' naizgled je gubitak njezine slobode, no u svjetlu kasnijih događaja prepoznajemo to kao božansko pozicioniranje. Bog koristi čak i ohole, egocentrične zakone poganskog kralja kako bi postavio pravu osobu na pravo mjesto u svrhu budućeg spasenja svoga naroda.