U tvrđavi Suzi bijaše neki Židov po imenu Mordokaj, sin Jaira, sina Šimeja, sina Kiša, Benjaminovac.
U tvrđavi Suzi bijaše neki Židov po imenu Mordokaj, sin Jaira, sina Šimeja, sina Kiša, Benjaminovac.
koji je prognan iz Jeruzalema s prognanicima koji su odvedeni s Jekonijom, kraljem Jude, koje je izgnao Nabukodonozor, kralj Babilona.
On odgajaše Hadasu, to jest Esteru, kćer svoga strica, jer nije imala ni oca ni majke. Djevojka bijaše lijepa stasa i krasna izgleda, a nakon smrti njezina oca i majke, Mordokaj je uze sebi za kćer.
Kad se pročula kraljeva riječ i njegova odredba te kad su mnoge djevojke sakupljene u tvrđavu Suza pod Hegejev nadzor, uzeta je i Estera u kraljev dvor, pod nadzor Hegeja, čuvara žena.
Djevojka mu se svidjela i zadobila milost pred njim. Požurio se dati joj njezine pomasti i obroke te sedam prikladnih djevojaka iz kraljeve kuće. Zatim je premjestio nju i njezine djevojke u najbolji dio ženskih odaja.
On odgajaše Hadasu, to jest Esteru, kćer svoga strica, jer nije imala ni oca ni majke. Djevojka bijaše lijepa stasa i krasna izgleda, a nakon smrti njezina oca i majke, Mordokaj je uze sebi za kćer.
On odgajaše Adasu, a to je Jestira, kći strica njegova, jer ne imaše oca ni matere; a djevojka bijaše lijepa stasa i krasna lica, i po smrti oca joj i matere uze je Mardohej za kćer.
וַיְהִי אֹמֵן אֶת הֲדַסָּה הִיא אֶסְתֵּר בַּת דֹּדוֹ כִּי אֵין לָהּ אָב וָאֵם וְהַנַּעֲרָה יְפַת תֹּאַר וְטוֹבַת מַרְאֶה וּבְמוֹת אָבִיהָ וְאִמָּהּ לְקָחָהּ מָרְדֳּכַי לוֹ לְבַֽת
va/y.Hi 'o.Men 'et- ha.da.Sah hi' 'es.Ter bat- do.D/o ki 'ein la/h 'av va./'Em ve./ha./na.'a.Rah ye.fat- to.'ar ve./to.Vat mar.'Eh u./ve./Mot 'a.Vi./ha ve./'i.Ma/h le.ka.Cha/h ma.re.do.Khai l/o le./Vat
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I bijaše on odgajatelj [akuz.] Hadasu, ona [je] Estera, kći strica njegova, jer nema njoj otac i majka, a djevojka [bijaše] lijepa stasa i dobra izgleda, i u smrti oca njezina i majke njezine uze nju Mordokaj sebi za kćer."
1. odgajatelj / njegovatelj Izvornik: אֹמֵן ['omen] Gramatika: Particip aktivni glagola 'aman' u qal binyanu (osnovnom glagolskom stablu). U spoju s početnim glagolom 'vayhiy' (i bijaše) označava kontinuiranu, trajnu radnju brige u prošlosti. Značenje: Korijen 'aman' osnovica je za riječi poput 'vjera' i 'amen', a označava nekoga tko je pouzdan, tko podupire i njeguje. Naglašava Mordokajevu iznimnu vjernost, zaštitničku ulogu i predanost u brizi za ranjivo siroče.
2. kći strica njegova Izvornik: בַּת דֹּדוֹ [bat dodo] Gramatika: Konstruktno stanje (smikhut) imenice 'bat' (kći) i 'dod' (stric, voljeni) s pronominalnim sufiksom 3. lica jednine. Sintaktički uspostavlja precizan genitivni srodnički odnos. Značenje: Ova fraza utvrđuje da su Estera i Mordokaj bili prvi rođaci. U biblijsko vrijeme i kulturi Bliskog istoka, skrb za djecu preminule rodbine smatrala se svetom moralnom dužnošću i pitanjem obiteljske časti.
3. lijepa stasa (oblika) Izvornik: יְפַת תֹּאַר [yefat to'ar] Gramatika: Konstruktni lanac (smikhut) pridjeva 'yafe' (lijep) u ženskom rodu jednine i imenice 'to'ar' (oblik, stas). Pridjev ovdje preuzima ulogu upravljačke imenice koja se oslanja na sljedeću riječ. Značenje: Fizička ljepota u biblijskom narativu često označava osobu preko koje Bog namjerava izvršiti poseban plan (kao kod Josipa ili Davida). Ovdje je ona providnosni element koji će omogućiti Esteri pristup na perzijski dvor.
4. uze nju ... za kćer Izvornik: לְקָחָהּ ... לְבַֽת [lekachah ... levat] Gramatika: Glagol 'laqach' (uzeti) u perfektu sa sufiksom ženskog objekta ('nju'), te prijedlog 'le' (za) spojen s imenicom 'bat' (kći). Ovo je standardna jezična i pravna formula posvojenja. Značenje: Ova fraza predstavlja formalni i pravni čin posvojenja. Mordokaj ne samo da ju je sklonio s ulice, već ju je službeno i s punim pravom prihvatio kao svoju istinsku kćer, naglašavajući njegovu pravednost. Imena: - Hadasa [הֲדַסָּה / hadasa] (osoba) Znači: Mirta Tvorba: Dolazi od hebrejske imenice 'hadas' (הֲדַס) koja označava mirtu, zimzeleni grm poznat po ugodnom mirisu. Sufiks '-ah' formira ženski rod. Promjena imena: Ovo joj je originalno židovsko ime, iz kojeg se 'prebacila' u perzijsko ime Estera kako bi na dvoru prikrila svoj židovski identitet.
- Estera [אֶסְתֵּר / 'ester] (osoba) Znači: Zvijezda Tvorba: Ime je staroperzijskog podrijetla, od riječi 'stāra' što znači zvijezda. Neki ga jezikoslovci povezuju i s imenom babilonske božice Ištar. Promjena imena: Ovo je njezino perzijsko (dvorsko) ime koje stoji kao parnjak njezinu originalnom imenu Hadasa, što odražava njezin dvostruki identitet u progonstvu.
- Mordokaj [מָרְדֳּכַי / mardokhay] (osoba) Znači: Sluga Mardukov Tvorba: Ime je babilonskog porijekla, tvoreno od imena babilonskog vrhovnog božanstva Marduka. Židovi u dijaspori često su dobivali ili usvajali svjetovna akadska imena za javni život.
Ovaj redak postavlja ključni temelj za cijelu biblijsku knjigu o Esteri. On nas upoznaje s iznimnom ranjivošću njezine pozicije kao siročeta i prognanice, ali istovremeno ističe plemenit i zaštitnički karakter njezina rođaka Mordokaja. Njegov pravni i praktični čin posvojenja svjedoči o dubokoj solidarnosti i obiteljskoj vjernosti unutar židovske dijaspore.
Pored toga, uvođenje njezina dva imena — židovskog (Hadasa) i perzijskog (Estera) — simbolički oslikava dvostruki identitet koji će postati središnji alat u preživljavanju njezina naroda. Spomen njezine izvanredne fizičke ljepote nije tek prolazni estetski detalj, već božanski mehanizam (providnost) koji će pokrenuti kasniju radnju i osigurati joj pristup kraljevskom dvoru u presudnom povijesnom trenutku.