I Estera bi odvedena kralju Ahasveru u njegovu kraljevsku palaču u desetom mjesecu, a to je mjesec Tebet, sedme godine njegove vladavine.
I Estera bi odvedena kralju Ahasveru u njegovu kraljevsku palaču u desetom mjesecu, a to je mjesec Tebet, sedme godine njegove vladavine.
Kralj zavolje Esteru više od svih žena, te ona zadobi njegovu naklonost i milost više od svih djevica. On stavi kraljevsku krunu na njezinu glavu i postavi je za kraljicu umjesto Vaštije.
Tada kralj priredi veliku gozbu za sve svoje knezove i sluge, Esterinu gozbu. Dade olakšicu pokrajinama te podijeli darove prema kraljevoj moći.
A kad su djevice po drugi put okupljene, Mordokaj je sjedio na kraljevim vratima.
Estera nije otkrivala svoje podrijetlo ni svoj narod, kao što joj je zapovjedio Mordokaj; a Mordokajevu je riječ Estera vršila kao i dok je bila kod njega na odgoju.
Tada kralj priredi veliku gozbu za sve svoje knezove i sluge, Esterinu gozbu. Dade olakšicu pokrajinama te podijeli darove prema kraljevoj moći.
I učini car veliku gozbu svijem knezovima svojim i slugama svojim radi Jestire, i pokloni zemljama olakšice i razdade darove kako car može.
וַיַּעַשׂ הַמֶּלֶךְ מִשְׁתֶּה גָדוֹל לְכָל שָׂרָיו וַעֲבָדָיו אֵת מִשְׁתֵּה אֶסְתֵּר וַהֲנָחָה לַמְּדִינוֹת עָשָׂה וַיִּתֵּן מַשְׂאֵת כְּיַד הַמֶּֽלֶךְ
va/i.Ya.'as ha./Me.lekh mish.Teh ga.Dol le./khol sa.Ra/v va./'a.va.Da/v 'et mish.Teh 'es.Ter va./ha.na.Chah la./me.di.nOt 'a.Sah va/i.yi.Ten mas.'Et ke./Yad ha./Me.lekh
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I načini kralj gozbu veliku za sve knezove svoje i sluge svoje, gozbu Estere, i olakšicu pokrajinama načini, i dade dar po ruci kralja."
1. I načini / načini Izvornik: וַיַּעַשׂ / עָשָׂה [vaya'as / 'asa] Gramatika: Glagol od korijena עשׂה (a-s-h) koji znači činiti, napraviti. Prvi je oblik u Qal imperfektu s vav-konsekutivnim, a drugi u Qal perfektu. Značenje: Ponavljanje glagola na početku i u sredini stiha ističe kraljevu proaktivnost i konačnost njegove odluke da svečano obilježi svoj brak s Esterom.
2. gozbu Izvornik: מִשְׁתֶּה [mishte] Gramatika: Imenica izvedena iz korijena שׁתה (sh-t-h) koji znači 'piti'. Označava gozbu ili banket gdje je piće glavni element. Značenje: Ova riječ je ključni književni motiv u Knjizi o Esteri. Cijela radnja vrti se oko niza gozbi koje označavaju važne prekretnice u sudbini naroda i likova.
3. olakšicu Izvornik: וַהֲנָחָה [vahanacha] Gramatika: Apstraktna imenica izvedena iz korijena נוּחַ (n-u-ch) 'odmoriti' s prefiksom vav (i). Ovo je 'hapax legomenon', tj. riječ koja se samo ovdje pojavljuje u cijeloj hebrejskoj Bibliji. Značenje: Ovaj izraz sugerira porezno oslobođenje, ukidanje vojnih obveza ili opću amnestiju. Naglašava se kako nova kraljica donosi blagostanje svim provincijama.
4. dar Izvornik: מַשְׂאֵת [mas'et] Gramatika: Imenica u jednini izvedena iz korijena נשׂא (n-s-') 'podići, nositi'. Često se prevodi kao porcija ili uzdarje. Značenje: Označava poseban dar u naravi ili hrani koji se daje u znak poštovanja. Kralj ovime pokazuje svoju naklonost podanicima.
5. po ruci Izvornik: כְּיַד [keyad] Gramatika: Prijedlog כְּ (kao, prema) spojen s imenicom יָד (ruka) u konstruktnom stanju. Značenje: Fraza označava 'prema moći' ili 'sukladno darežljivosti'. Darovi su bili onoliko veliki i raskošni koliko i dolikuje neizmjernom kraljevom bogatstvu. Imena: - Estera [אֶסְתֵּר / 'ester] (osoba) Znači: zvijezda Tvorba: Ime je posuđenica iz staroperzijskog ('stara') što znači 'zvijezda', ili je varijacija imena babilonske božice Ištar. Promjena imena: Njeno izvorno židovsko ime bilo je Hadasa (heb. הֲדַסָּה) što znači 'mirta'. Korištenje perzijskog imena Estera odražava njenu asimilaciju na dvoru i skrivanje pravog identiteta pred kraljem.
Ovaj stih predstavlja književni vrhunac Esterina uspona na prijestolje Perzijskog Carstva. Pisac snažno naglašava kontrast s početkom knjige: dok je prva kraljeva gozba rezultirala svrgavanjem bivše kraljice Vašti, ova nova, 'velika gozba' eksplicitno nosi Esterino ime i označava njezinu trajnu uspostavu. Kraljeva radost nije zatvorena samo unutar luksuznih zidina palače, već se politički i materijalno razlijeva na cijelo carstvo.
Kraljevski čin proglašavanja olakšica ('hanacha') provincijama i dijeljenja izdašnih darova ima duboku i teološku i narativnu svrhu. Estera je već sada, i prije glavnog zapleta, prikazana kao donositeljica blagoslova, odmora i mira za sve narode pod perzijskom vlašću. Taj trenutak blagostanja funkcionira kao uvodno zatišje pred buru koja će uskoro uslijediti Hamanovom urotom, gdje će upravo njezin utjecaj na dvoru odigrati presudnu ulogu u spasenju čitavog židovskog naroda.