A kad bi na svaku djevojku došao red da uđe kralju Ahasveru, po isteku dvanaest mjeseci provedenih prema zakonu za žene — jer su se tako navršavali dani njihova uljepšavanja: šest mjeseci smirninim uljem, a šest mjeseci mirisima i ženskim pomastima.
A kad bi na svaku djevojku došao red da uđe kralju Ahasveru, po isteku dvanaest mjeseci provedenih prema zakonu za žene — jer su se tako navršavali dani njihova uljepšavanja: šest mjeseci smirninim uljem, a šest mjeseci mirisima i ženskim pomastima.
I ovako bi djevojka dolazila kralju: sve što bi zatražila, davalo joj se da ponese sa sobom iz harema u kraljev dvor.
Uvečer bi dolazila, a ujutro bi se vraćala u drugu kuću žena, pod nadzor Šaašgaza, kraljeva eunuha, čuvara priležnica. Ne bi više dolazila kralju, osim ako bi kralj uživao u njoj i ako bi bila pozvana po imenu.
A kad dođe red da kralju uđe Estera, kći Abihajla, strica Mordokaja koji ju uze sebi za kćer, ona ne zatraži ništa osim onoga što reče Hegej, kraljev eunuh, čuvar žena. I Estera zadobi milost u očima svih koji ju vidješe.
I Estera bi odvedena kralju Ahasveru u njegovu kraljevsku palaču u desetom mjesecu, a to je mjesec Tebet, sedme godine njegove vladavine.
Uvečer bi dolazila, a ujutro bi se vraćala u drugu kuću žena, pod nadzor Šaašgaza, kraljeva eunuha, čuvara priležnica. Ne bi više dolazila kralju, osim ako bi kralj uživao u njoj i ako bi bila pozvana po imenu.
Uveče bi ušla a ujutru bi se vratila u drugu kuću žensku pod ruku Sazgaza dvoranina careva, čuvara inočkoga; više ne bi išla k caru, već ako bi je htio car, te bi bila pozvana po imenu.
בָּעֶרֶב הִיא בָאָה וּבַבֹּקֶר הִיא שָׁבָה אֶל בֵּית הַנָּשִׁים שֵׁנִי אֶל יַד שַֽׁעֲשְׁגַז סְרִיס הַמֶּלֶךְ שֹׁמֵר הַפִּֽילַגְשִׁים לֹא תָבוֹא עוֹד אֶל הַמֶּלֶךְ כִּי אִם חָפֵץ בָּהּ הַמֶּלֶךְ וְנִקְרְאָה בְשֵֽׁם
ba./'E.rev hi' va.'Ah U./va./bo.ker hi' sha.Vah 'el- beit ha./na.Shim she.Ni 'el- yad sha.'ash.Gaz se.Ris ha./Me.lekh sho.Mer ha./pi.lag.Shim lo'- ta.Vo' 'Od 'el- ha./Me.lekh ki 'im- cha.Fetz ba/h ha./Me.lekh ve./nik.re.'Ah ve./Shem
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"U večer ona dolazi i u jutro ona se vraća u kuću žena drugu, u ruku Šaašgaza eunuha kralja čuvara inoča; ne dolazi više k kralju osim ako uživa u njoj kralj i bude pozvana po imenu."
1. kuću žena drugu Izvornik: בֵּית הַנָּשִׁים שֵׁנִי [beyt hanashiym sheniy] Gramatika: Imenica 'beyt' (kuća) u konstruktnom je stanju (status constructus) povezana s određenom imenicom 'hanashiym' (žene), uz redni broj 'sheniy' (drugi). Ova konstrukcija jasno definira specifičnu lokaciju odvojenu od prve kuće. Značenje: Fraza označava drugi harem u koji su odlazile žene nakon što bi provele noć s kraljem. To je bilo mjesto za inoče, trajno odvojeno od 'prve kuće' gdje su mjesecima boravile djevice u pripremi.
2. u ruku Izvornik: אֶל יַד ['el yad] Gramatika: Prijedlog 'el' (k, u) spojen je s imenicom 'yad' (ruka) u konstruktnom stanju. U biblijskom hebrejskom jeziku ruka vrlo često simbolizira moć, vlast ili posjed. Značenje: Ovaj idiomatski izraz označava službeni prijenos autoriteta nad ženama. Žene su bile doslovno predane u skrb, kontrolu i isključivu vlast novog eunuha zaduženog za drugi dio harema.
3. čuvara inoča Izvornik: שֹׁמֵר הַפִּֽילַגְשִׁים [shomer hapiylagshiym] Gramatika: Aktivni particip 'shomer' (onaj koji čuva) veže se u konstruktnom lancu s množinom imenice 'piylagshiym' (inoče, konkubine). Riječ 'pilegesh' (inoča) je vrlo vjerojatno posuđenica iz nesemitskih jezika, srodna starogrčkoj riječi 'pallakis'. Značenje: Fraza opisuje specifičnu titulu i dužnost eunuha Šaašgaza unutar strogo hijerarhijski uređenog perzijskog dvora. Inoče su bile kraljevo ekskluzivno vlasništvo te su do kraja života živjele u svojevrsnom zatvorenom zatočeništvu pod njegovim strogim nadzorom.
4. osim ako uživa u njoj Izvornik: כִּי אִם חָפֵץ בָּהּ [kiy 'im chafets bah] Gramatika: Složeni veznik 'kiy 'im' (osim ako) uvodi iznimku, iza koje slijedi glagol 'chafets' (željeti, uživati, nalaziti milinu) u perfektu te prijedlog 'b-' (u) sa sufiksom za treće lice jednine ženskog roda. Značenje: Izraz oslikava apsolutnu moć perzijskog kralja čiji je osobni hir, strast ili tjelesni užitak diktirao čitavu sudbinu svake od tih žena. Samo je njegova izričita želja mogla promijeniti njihov status zaboravljenih stanovnika drugog harema.
5. i bude pozvana po imenu Izvornik: וְנִקְרְאָה בְשֵֽׁם [venikre'a veshem] Gramatika: Glagol 'qara' (zvati) nalazi se u pasivnom Nifal obliku ('nikre'a') s 'waw-konsekutivom', što redovito označava posljedicu, uvjet ili nastavak radnje. Slijedi imenica 'shem' (ime) s prijedlogom 'b-' (po). Značenje: Biti pozvan po imenu od strane vladara predstavljalo je vrhunski znak osobnog prepoznavanja, bliskosti i posebnog favoriziranja. Nasuprot anonimnosti mase žena u haremu, poziv imenom značio je dodjeljivanje identiteta i specifične vrijednosti osobi koja je odabrana. Imena: - Šaašgaz [שַֽׁעֲשְׁגַז / sha'ashgaz] (osoba) Znači: sluga lijepoga (nepouzdano) Tvorba: Ime je staroperzijskog podrijetla s nesigurnom etimologijom; neki ga znanstvenici tumače kao 'onaj koji služi ljepoti', no pouzdan, konačan prijevod nije utvrđen.
Ovaj stih iz Knjige o Esteri (Est 2,14) duboko i realistično oslikava surovu stvarnost antičkih perzijskih dvorova i statusa žena unutar strogo ustrojenog haremskog sustava. Mlade djevojke, koje su prolazile kroz 'prvu kuću žena' i mjesecima bile pripremane za susret s vladarom, imale bi najčešće samo jednu jedinu noć s kraljem. Nakon toga prelazile bi u 'drugu kuću' pod vlast eunuha Šaašgaza, postavši službeno kraljevim inočama, čime je njihova sudbina redovito bila zapečaćena trajnom izolacijom, samoćom i životom zaboravljenih dvorskih stanarki.
Stih ujedno naglašava krajnju bespomoćnost tih djevojaka, čija je cjelokupna budućnost i eventualni uspjeh ovisio isključivo o koncu kraljevog subjektivnog 'uživanja' i njegovom hiru da ih se ponovno sjeti i pozove 'po imenu'. U širem teološkom i književnom kontekstu, ovaj redak postavlja iznimno dramatičnu pozornicu za Esterinu priču, čineći kontrast i naglašavajući čudo njenog uzdizanja. Iz bezimene mase žena, zarobljenih u beskrajnom sustavu carskog harema, upravo će ona biti istinski odabrana i pozvana po imenu kako bi postala kraljica i glavno oruđe Božjeg spasenja za cijeli židovski narod.