Mnoge je dane, stotinu i osamdeset dana, pokazivao bogatstvo slave svoga kraljevstva i dragocjeni sjaj svoje veličine.
Mnoge je dane, stotinu i osamdeset dana, pokazivao bogatstvo slave svoga kraljevstva i dragocjeni sjaj svoje veličine.
Po isteku tih dana, priredi kralj za sav narod koji se nalazio u tvrđavi Suzi, od velikoga do maloga, gozbu od sedam dana u dvorištu vrta kraljeve palače.
Bijelo platno, pamuk i modrina bijahu pričvršćeni užadima od finoga lana i grimiza za srebrne kolute i mramorne stupove, a zlatne i srebrne ležaljke stajahu na pločniku od porfira, mramora, sedefa i crnoga kamena.
Piće se posluživalo u zlatnim posudama, a posude su se međusobno razlikovale; i bilo je mnogo kraljevskoga vina, prema kraljevoj darežljivosti.
A pijenje bijaše prema odredbi, bez prisile, jer je kralj tako naložio svakom upravitelju svoga doma da čini po volji svakoga čovjeka.
Bijelo platno, pamuk i modrina bijahu pričvršćeni užadima od finoga lana i grimiza za srebrne kolute i mramorne stupove, a zlatne i srebrne ležaljke stajahu na pločniku od porfira, mramora, sedefa i crnoga kamena.
Zavjesi bijeli, zeleni i ljubičasti bijahu obješeni vrvcama bijelijem, lanenijem i skerletnijem o biočuzima srebrnijem na stupovima mramornijem; odri bijahu zlatni i srebrni po podu od zelenoga, bijeloga, žutoga i crvenoga mramora.
חוּר כַּרְפַּס וּתְכֵלֶת אָחוּז בְּחַבְלֵי בוּץ וְאַרְגָּמָן עַל גְּלִילֵי כֶסֶף וְעַמּוּדֵי שֵׁשׁ מִטּוֹת זָהָב וָכֶסֶף עַל רִֽצְפַת בַּהַט וָשֵׁשׁ וְדַר וְסֹחָֽרֶת
chur kar.Pas u./te.Khe.let 'a.Chuz be./chav.lei- vutz ve./'ar.ga.Man 'al- ge.Li.lei Khe.sef ve./'a.Mu.dei Shesh mi.Tot za.Hav va./Khe.sef 'al ritz.Fat ba.hat- va./Shesh ve./Dar ve./so.Cha.ret
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Bijelo, pamuk i modrina, uhvaćeno užadima finoga lana i grimiza na kolutima srebra i stupovima mramora, ležaljke zlata i srebra na pločniku porfira i mramora i sedefa i crnoga kamena."
1. pamuk Izvornik: כַּרְפַּס [karpas] Gramatika: Imenica muškog roda u jednini. Riječ je posuđenica iz staroperzijskog ili sanskrta (karpasa) i u biblijskom se tekstu pojavljuje samo u ovom stihu. Značenje: Ukazuje na rijetku i luksuznu robu uvezenu s Dalekog istoka. Njena upotreba naglašava beskrajno bogatstvo, trgovačku moć i ogromno prostranstvo Perzijskog Carstva.
2. i modrina Izvornik: וּתְכֵלֶת [utkhelet] Gramatika: Veznik 'waw' (i) spojen s imenicom ženskog roda 'tekhelet'. Označava specifičnu plavo-ljubičastu boju, odnosno tkaninu obojenu tom bojom. Značenje: Ova dragocjena boja dobivala se od rijetkih morskih puževa i bila je iznimno skupa. Simbolizira vrhunsko kraljevsko dostojanstvo, ali podsjeća i na sveto jer se u Izraelu koristila za hramske zavjese i svećeničke haljine.
3. finog lana Izvornik: בוּץ [vuts] Gramatika: Imenica muškog roda u apsolutnom stanju. Označava snježnobijeli laneni ili pamučni tekstil iznimne kvalitete, poznat i kao bisus. Značenje: Ova vrhunska tkanina obično je bila rezervirana isključivo za vladare, plemiće i najviše svećenike. Korištenje tako skupog materijala za izradu obične užadi u dvorištu zorno prikazuje nezamislivu rasipnost perzijskog dvora.
4. ležaljke Izvornik: מִטּוֹת [mitot] Gramatika: Imenica ženskog roda u množini, u konstruktnom (vezanom) stanju u odnosu na imenice za zlato i srebro koje slijede. Značenje: Odnosi se na raskošne krevete ili divane na kojima su uzvanici prema istočnjačkom običaju ležali za vrijeme gozbe. Njihova izrada od masivnih plemenitih metala svjedoči o ekstremnom luksuzu u kojem je perzijski kralj ugostio svoje podanike.
5. pločniku Izvornik: רִֽצְפַת [ritsfat] Gramatika: Imenica ženskog roda u jednini, u konstruktnom stanju. Izvedena je iz hebrejskog korijena koji znači 'položiti' ili 'složiti kamenje'. Značenje: Opisuje složeni ukrasni mozaik izrađen od četiri različite vrste dragocjenog i poludragocjenog kamenja. Detaljan opis ovog poda služi kao vizualni vrhunac cjelokupnog prikaza arhitektonske grandioznosti kraljevske palače.
Ovaj stih predstavlja jedan od najraskošnijih opisa materijalnog bogatstva u cijeloj Bibliji, služeći kao inventar nevjerojatnog luksuza na dvoru perzijskog kralja Ahašveroša (Kserksa). Nabrajanjem najskupljih materijala antičkog svijeta – od uvoznog pamuka, finog lana i dragocjenih boja do zlatnih ležaljki i podova od poludragog kamenja – autor pedantno i slikovito oslikava zemaljsku moć, raskoš i slavu koja je okruživala tadašnjeg vladara svijeta.
Teološka i književna svrha ovog detaljnog opisa leži u stvaranju dramatskog kontrasta. Knjiga o Esteri namjerno naglašava naizgled neograničenu moć i nepobjedivu snagu Perzijskog Carstva kako bi kasnije još snažnije istaknula tiho, ali suvereno djelovanje Boga. Iako se Bog u knjizi izričito ne spominje, On upravlja svim događajima i spašava svoj narod upravo iz srca ovog nedodirljivog carstva. Sva materijalna raskoš prolaznog ljudskog kraljevstva služi tek kao kulisa za veliku dramu Božje nevidljive providnosti.