Bijaše to u dane Ahasvera, onoga Ahasvera koji vladaše od Indije do Etiopije nad stotinu dvadeset i sedam pokrajina.
Bijaše to u dane Ahasvera, onoga Ahasvera koji vladaše od Indije do Etiopije nad stotinu dvadeset i sedam pokrajina.
U one dane, kad je kralj Ahasver sjedio na prijestolju svojega kraljevstva, koje bijaše u tvrđavi Suzi,
Treće godine svoga kraljevanja priredi gozbu za sve svoje knezove i sluge; vojska Perzije i Medije, plemići i knezovi pokrajina bijahu pred njim.
Mnoge je dane, stotinu i osamdeset dana, pokazivao bogatstvo slave svoga kraljevstva i dragocjeni sjaj svoje veličine.
Po isteku tih dana, priredi kralj za sav narod koji se nalazio u tvrđavi Suzi, od velikoga do maloga, gozbu od sedam dana u dvorištu vrta kraljeve palače.
Treće godine svoga kraljevanja priredi gozbu za sve svoje knezove i sluge; vojska Perzije i Medije, plemići i knezovi pokrajina bijahu pred njim.
Treće godine carovanja svojega učini gozbu svijem knezovima svojim i slugama svojim, ta bijaše kod njega sila Persijska i Midska, vlastelji i upravitelji zemaljski;
בִּשְׁנַת שָׁלוֹשׁ לְמָלְכוֹ עָשָׂה מִשְׁתֶּה לְכָל שָׂרָיו וַעֲבָדָיו חֵיל פָּרַס וּמָדַי הַֽפַּרְתְּמִים וְשָׂרֵי הַמְּדִינוֹת לְפָנָֽיו
bi/sh.Nat sha.lo.Vosh le./ma.le.Kh/o 'a.Sah mish.Teh le./khol sa.Ra/v va./'a.va.Da/v cheil pa.Ras u./ma.Dai ha./par.te.Mim ve./sa.Rei ha./me.di.Not le./fa.Na/v
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"U godini tri kraljevanja njegova učinio je gozbu za sve knezove svoje i sluge svoje, vojska Perzije i Medije, plemići i knezovi pokrajina pred njim."
1. kraljevanja njegova Izvornik: לְמָלְכוֹ [lemalkho] Gramatika: Prijedlog 'le' (za/prema) spojen s infinitivom konstrukta glagola 'malakh' (kraljevati) i pronominalnim sufiksom 3. lica jednine. Doslovni izričaj označava vrijeme njegova vladanja. Značenje: Označava vremenski okvir i učvršćivanje vladarskog autoriteta. Treća godina vladavine obično je trenutak kada je kralj uspješno suzbio pobune i učvrstio svoju moć na prijestolju.
2. gozbu Izvornik: מִשְׁתֶּה [mishte] Gramatika: Imenica muškog roda izvedena iz glagolskog korijena 'shatah' (piti). Doslovno označava mjesto ili prigodu pijenja. Značenje: U Knjizi o Esteri 'mishte' je ključni motiv i instrument radnje koji se ponavlja. Gozba ovdje nije samo obrok, već primarni način na koji perzijski dvor demonstrira svoju neograničenu moć i raskoš.
3. vojska Izvornik: חֵיל [cheyl] Gramatika: Imenica muškog roda u konstruktnom stanju (status constructus), od apsolutnog oblika 'chayil', što može značiti vojska, snaga, moć ili bogatstvo. Značenje: Ovdje se specifično odnosi na vojno-političku elitu Carstva. Prikazuje temelj na kojem počiva perzijska dominacija, objedinjujući vojnu i aristokratsku moć pod kraljevim zapovjedništvom.
4. plemići Izvornik: הַֽפַּרְתְּמִים [hapartemiym] Gramatika: Imenica u množini s određenim članom 'ha'. Ovo je stara perzijska posuđenica u hebrejskom jeziku (od staroperzijskog *fratama- 'prvi'). Značenje: Označava najviše slojeve društva i prvu aristokraciju Carstva. Korištenje ove perzijske riječi pridonosi jezičnoj autentičnosti i snažnom lokalnom koloritu dvora u Suzi.
5. pokrajina Izvornik: הַמְּדִינוֹת [hamediynot] Gramatika: Imenica ženskog roda u množini s određenim članom, od jednine 'medinah'. Dolazi od aramejskog korijena 'diyn' koji znači 'suditi' ili 'upravljati'. Značenje: Odnosi se na satrapije (administrativne jedinice) prostranog carstva, koje su se protezale od Indije do Etiopije. Naglašava neizmjernost vladareve birokratske i geografske kontrole. Imena: - Perzija [פָּרַס / paras] (narod) Znači: Etimologija nije sasvim sigurna, vjerojatno od indoiranskog korijena za "svijetlo", "čisto" ili "snaga". Tvorba: Odnosi se na staroperzijski endonim 'Parsa', što je prvotno bilo ime regije na jugu današnjeg Irana (današnji Fars).
- Medija [מָדַי / maday] (narod) Znači: Nesigurno, ali vjerojatno od indoeuropskog korijena "med(h)-" koji označava "sredinu". Tvorba: Ime drevnog naroda (Medijaca) i njihove države, koji su u savezu s Perzijancima stvorili snažno carstvo. U biblijskim se rodoslovljima pojavljuje kao Jafetov sin (Post 10,2).
Ovaj stih iz Knjige o Esteri (Est 1,3) postavlja grandioznu pozornicu za povijesno-teološku dramu koja slijedi. Treća godina vladavine Kserksa (Ahašveroša) podudara se s njegovim povijesnim pripremama za veliki vojni pohod na Grčku. Višemjesečna gozba ovdje nije tek slavlje, već strateški politički summit. Cilj je osigurati lojalnost vojne i upravne elite (vojske, perzijskog i medijskog plemstva te pokrajinskih upravitelja) demonstrirajući im neviđeno bogatstvo i moć Carstva.
Nabrajanjem ovih visokih službenika, tekst namjerno stvara osjećaj goleme zemaljske moći. Perzijski dvor predstavljen je kao neosporni ljudski autoritet, što služi kao savršen kontrast daljnjem razvoju radnje. Upravo će ta ogromna birokratska mašinerija uskoro postati smrtonosna prijetnja za Židove, ali će ujedno poslužiti i kao kulisa na kojoj će se pokazati kako je Bog, čije se ime u ovoj knjizi izrijekom ne spominje, ipak vrhovni Vladar koji suvereno preokreće planove najmoćnijeg svjetskog carstva.