Bijaše to u dane Ahasvera, onoga Ahasvera koji vladaše od Indije do Etiopije nad stotinu dvadeset i sedam pokrajina.
Bijaše to u dane Ahasvera, onoga Ahasvera koji vladaše od Indije do Etiopije nad stotinu dvadeset i sedam pokrajina.
U one dane, kad je kralj Ahasver sjedio na prijestolju svojega kraljevstva, koje bijaše u tvrđavi Suzi,
Treće godine svoga kraljevanja priredi gozbu za sve svoje knezove i sluge; vojska Perzije i Medije, plemići i knezovi pokrajina bijahu pred njim.
Mnoge je dane, stotinu i osamdeset dana, pokazivao bogatstvo slave svoga kraljevstva i dragocjeni sjaj svoje veličine.
U one dane, kad je kralj Ahasver sjedio na prijestolju svojega kraljevstva, koje bijaše u tvrđavi Suzi,
U to vrijeme, kad sjeđaše car Asvir na prijestolu carstva svojega u Susanu carskom gradu,
בַּיָּמִים הָהֵם כְּשֶׁבֶת הַמֶּלֶךְ אֲחַשְׁוֵרוֹשׁ עַל כִּסֵּא מַלְכוּתוֹ אֲשֶׁר בְּשׁוּשַׁן הַבִּירָֽה
ba/i.ya.Mim ha./Hem ke./She.vet ha./Me.lekh 'a.chash.ve.Ro.osh 'al ki.Se' mal.khu.T/o 'a.Sher be./shu.Shan ha./bi.Rah
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"U danima onim, pri sjedenju kralja Ahasvera na prijestolju kraljevstva njegova, koje u Šušanu tvrđavi"
1. U danima onim Izvornik: בַּיָּמִים הָהֵם [bayamiym hahem] Gramatika: Prijedlog 'b' (u) spojen s imenicom 'yom' (dan) u množini, uz koju stoji pokazna zamjenica 'hahem' s određenim članom. Označava precizno definirano razdoblje u prošlosti. Značenje: Ovo je tipična starozavjetna formula koja čitatelja smješta u jasan povijesni kontekst. Odmah upozorava na važnost događaja koji će uslijediti i priziva snažan osjećaj povijesne zbilje.
2. pri sjedenju Izvornik: כְּשֶׁבֶת [keshevet] Gramatika: Prijedlog 'k' (kao, kad, pri) spojen s infinitivom konstruktnim glagola 'jashav' (sjediti, prebivati). Gramatički se koristi za izricanje istovremenosti radnje. Značenje: U kontekstu vladara, sjedenje na prijestolju nije puki fizički čin, nego označava aktivno vršenje suverene vlasti i uspostavu moći. Sugerira trenutak kada je vladar potpuno siguran i utvrđen na svojoj poziciji.
3. prijestolju kraljevstva njegova Izvornik: כִּסֵּא מַלְכוּתוֹ [kise' malkhuto] Gramatika: Imenička sintagma u konstruktnom stanju (status constructus) u kojem je imenica 'kise' (prijestolje) u vezanom odnosu s 'malkhut' (kraljevstvo), kojoj je dodan pronominalni sufiks trećeg lica jednine ('njegova'). Značenje: Ovaj izraz naglašava neosporni autoritet i čvrstu vlast perzijskog vladara. Služi kao književni kontrast u knjizi u kojoj se pravi Bog izravno ne spominje, ali potajno suvereno vlada nad svim zemaljskim prijestoljima.
4. tvrđavi Izvornik: הַבִּירָֽה [habiyra] Gramatika: Imenica u jednini s određenim članom 'ha'. Riječ je o posuđenici, najvjerojatnije iz akadskog ('birtu') ili staroperzijskog jezika, koja označava utvrdu, akropolu ili citadelu. Značenje: Tvrđava predstavlja izdvojeni, visoko utvrđeni dio grada koji je bio sjedište elitne političke i vojne moći, izoliran od običnog naroda. To je središte ljudske moći iz kojeg će poslije kretati edikti o životu i smrti Židova. Imena: - Ahasver [אֲחַשְׁוֵרוֹשׁ / 'achashverosh] (osoba) Znači: Vladar junaka / Vladar muškaraca Tvorba: Ovo je hebrejska transliteracija staroperzijskog imena Xšayāršā (Kserkso). Ime je sastavljeno od elemenata 'xšaya' (kralj, vladar) i 'aršan' (muškarac, junak).
- Šušan [שׁוּשַׁן / shushan] (grad) Znači: Ljiljan Tvorba: Stari elamski grad (poznat i kao Suza) čije je izvorno elamsko ime 'Šušun' hebrejski pisac fonetski preuzeo, prilagodivši ga hebrejskoj riječi 'shushan' koja znači ljiljan.
Ovaj početni stih Knjige o Esteri majstorski postavlja povijesnu i političku pozornicu za predstojeću dramu, smještajući radnju u precizno vrijeme najveće moći perzijskog cara Ahasvera (Kserksa I.). Uvodeći nas u sami epicentar tadašnje svjetske dominacije, utvrđenu akropolu prijestolnice Šušan, autor stvara atmosferu apsolutnog ljudskog autoriteta nad kojim, naizgled, nema više instance.
Naglasak na kraljevom sjedenju na prijestolju i sigurnosti njegove moći služi kao snažan tematski kontrast kasnijim događajima i cjelokupnoj teološkoj poruci knjige. Iako se Bog izrijekom ne spominje niti jednom u cijelom tekstu Estere, ovakav uvod ukazuje da će Njegova providnost i nevidljiva suverena vlast nadvladati sve odredbe ove naizgled neograničene i nezaustavljive zemaljske moći.