A Mordokaj izađe od kralja u plavoljubičastoj i bijeloj kraljevskoj odjeći, s velikom zlatnom krunom te u ogrtaču od lana i purpura, a grad Suza klicao je i radovao se.
A Mordokaj izađe od kralja u plavoljubičastoj i bijeloj kraljevskoj odjeći, s velikom zlatnom krunom te u ogrtaču od lana i purpura, a grad Suza klicao je i radovao se.
Židovima bijaše svjetlost, radost, veselje i čast.
U svakoj pokrajini i u svakom gradu, na svakom mjestu kamo je stigla kraljeva riječ i njegov zakon, nastade za Židove radost i veselje, gozba i blagdan. A mnogi od naroda u zemlji postajali su Židovima, jer na njih pade strah od Židova.
U svakoj pokrajini i u svakom gradu, na svakom mjestu kamo je stigla kraljeva riječ i njegov zakon, nastade za Židove radost i veselje, gozba i blagdan. A mnogi od naroda u zemlji postajali su Židovima, jer na njih pade strah od Židova.
I u svakoj zemlji i u svakom gradu, gdje god dođe zapovijest careva i naredba njegova, bješe radost i veselje među Judejcima, gozba i blagi dani, i mnogi iz naroda zemaljskih postajahu Judejci, jer ih popade strah od Jevreja.
וּבְכָל מְדִינָה וּמְדִינָה וּבְכָל עִיר וָעִיר מְקוֹם אֲשֶׁר דְּבַר הַמֶּלֶךְ וְדָתוֹ מַגִּיעַ שִׂמְחָה וְשָׂשׂוֹן לַיְּהוּדִים מִשְׁתֶּה וְיוֹם טוֹב וְרַבִּים מֵֽעַמֵּי הָאָרֶץ מִֽתְיַהֲדִים כִּֽי נָפַל פַּֽחַד הַיְּהוּדִים עֲלֵיהֶֽם
u./ve./Khol- me.di.Nah u./me.di.Nah u./ve./Khol- 'ir va./'Ir me.kOm 'a.Sher de.var- ha./Me.lekh ve./da.T/o ma.Gi.a' sim.Chah ve./sa.sOn la/i.ye.hu.Dim mish.Teh ve./Yom Tov ve./ra.Bim me./'a.Mei ha./'A.retz mit.ya.ha.Dim ki- na.Fal pa.chad- hai./ye.hu.Dim 'a.lei./Hem
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I u svakoj pokrajini i pokrajini i u svakom gradu i gradu mjestu gdje riječ kralja i zakon njegov stiže radost i veselje Židovima gozba i dan dobar i mnogi od naroda zemlje postaju Židovi jer pade strah Židova na njih"
1. pokrajini i pokrajini... gradu i gradu Izvornik: מְדִינָה וּמְדִינָה... עִיר וָעִיר [medinah umedinah... ir vair] Gramatika: Ponavljanje imenica povezanih veznikom 'vav' (i) idiomatski je hebrejski način izražavanja distributivnosti. Umjesto jednostavnog 'u svakoj pokrajini i gradu', struktura naglašava 'u baš svakoj pojedinoj pokrajini i svakom pojedinom gradu'. Značenje: Ova stilska figura snažno naglašava univerzalnost i sveobuhvatnost kraljevog novog dekreta. Pokazuje da Božje izbavljenje i posljedična radost dopiru do svakog mjesta gdje su pripadnici Njegovog naroda raspršeni.
2. riječ kralja i zakon njegov Izvornik: דְּבַר הַמֶּלֶךְ וְדָתוֹ [devar hamelekh vedato] Gramatika: Fraza spaja hebrejsku riječ 'devar' (riječ u konstruktnom stanju) s perzijskom posuđenicom 'dat' (zakon) uz sufiks 3. lica jednine. Upotreba stranih administrativnih termina tipična je za postegzilski jezik Knjige o Esteri. Značenje: Izraz apostrofira neprikosnoveni autoritet perzijskog dvora i njihove administracije. Neopozivi zakon koji je ranije visio kao mač nad Židovima sada postaje jamstvo njihova spasa i pobjede.
3. radost i veselje... gozba i dan dobar Izvornik: שִׂמְחָה וְשָׂשׂוֹן... מִשְׁתֶּה וְיוֹם טוֹב [simchah vesason... mishteh veyom tov] Gramatika: Niz od četiri imenice povezane veznicima 'vav' (i) stvara ritmičku eskalaciju proslave. Sintagma 'yom tov' doslovno glasi 'dobar dan', ali se u biblijskom i kasnijem hebrejskom rabi kao tehnički termin za vjerski blagdan. Značenje: Ovi slavljenički termini predstavljaju potpunu suprotnost postu, plaču i tugovanju iz 4. poglavlja, oslikavajući temeljnu inverziju sudbine. Oni tvore temeljni rječnik i ritualnu strukturu za budući godišnji blagdan Purim.
4. postaju Židovi Izvornik: מִֽתְיַהֲדִים [mityahadim] Gramatika: Ovo je particip muškog roda u hitpael binyanu i jedino pojavljivanje ove riječi u Bibliji (hapax legomenon). Kao povratni (refleksivni) glagol izveden iz imenice, doslovno znači 'čine se Židovima' ili 'ponašaju se kao Židovi'. Značenje: Riječ označava preobraćenje ili asimilaciju pogana u židovski narod, bilo iz straha za vlastiti život ili iz poštovanja prema očitom Božjem djelovanju. Pokazuje nevjerojatan obrat gdje status ugrožene manjine pred istrebljenjem postaje društveno poželjan status.
5. strah Židova Izvornik: פַּֽחַד הַיְּהוּדִים [pachad hayehudim] Gramatika: Konstruktno stanje gdje riječ 'pachad' (strah) i 'hayehudim' (Židovi) tvore strukturu s funkcijom objektnog genitiva. Prema kontekstu, to nije strah koji osjećaju Židovi, već strah koji drugi narodi osjećaju prema njima. Značenje: Ovaj 'strah' snažno ukazuje na božansko strahopoštovanje prema onome tko štiti svoj narod. Radi se o istom svetom strahu koji je po Božjem obećanju padao na neprijatelje Izraela tijekom Izlaska i osvajanja Obećane zemlje. Imena: - Židovi [יְהוּדִים / yehudim] (narod) Znači: Dolazi od imena Yehudah (Juda), izvedenog iz korijena 'ydh' (יָדָה) u hifil binyanu što znači hvaliti, zahvaljivati ili priznati. Ime doslovno znači 'onaj koji je hvaljen' ili 'zahvala (Bogu)'. Tvorba: Pojam je etnonim izveden od vlastitog imena patrijarha Jude (Yehudah), kojemu je dodan sufiks za muški rod množine (-im) kako bi se označio narod, odnosno pripadnici Judina plemena (i ostatka Izraela). Tekst objašnjava: U Postanku 29:35 Lea pojašnjava razlog davanja imena Judi nakon njegova rođenja: 'Ovaj put hvalit ću Jahvu! Zato mu nadjene ime Juda.' Tekst koristi očitu igru riječi između hebrejskog glagola 'odeh' (hvalit ću) i imena 'Yehudah'.
Ovaj stih predstavlja dramatični vrhunac inverzije sudbine (peripetije) koja je temeljna teološka i književna tema Knjige o Esteri. Kraljevski dekret koji je prvotno označavao uništenje Izraela sada, zbog Božjeg nevidljivog, ali nepogrešivog vodstva, donosi potpuno spasenje. Najavljeni dan masakra preobražava se u dan nacionalne radosti, svjetla i blagovanja, što izravno postavlja povijesne temelje za radosni blagdan Purima.
Nadalje, zapanjujući obrat moći jasno oslikava Božju zaštitu nad svojim izabranim narodom. Potpuni ugnjetavani sada postaju oni kojih se ugnjetavači boje, a taj strah ne potiče samo povlačenje neprijatelja, nego rezultira i asimilacijom okolnih naroda. Na taj način, umjesto potpunog nestanka s lica zemlje, židovski narod doživljava nevjerojatan trijumf, poštovanje i rast usred poganskog svijeta, potvrđujući da onaj tko se dotiče Izraela, dotiče zjenicu Božjeg oka.