Vidje da je odlučna ići s njom, pa joj prestade govoriti.
Vidje da je odlučna ići s njom, pa joj prestade govoriti.
Išle su tako njih dvije dok ne stigoše u Betlehem. A kad stigoše u Betlehem, uskomeša se sav grad zbog njih i rekoše: "Je li ovo Noemi?"
A ona im reče: "Ne zovite me Noemi, zovite me Mara, jer mi je Svemogući veoma zagorčao.
Otišla sam puna, a Jahve me vratio praznu. Zašto me zovete Noemi, kad je Jahve posvjedočio protiv mene i Svemogući mi nanio zlo?
I vrati se Noemi, a s njom njezina snaha Ruta Moapka, koja se vratila s Moapskih poljana. One dođoše u Betlehem na početku žetve ječma.
A ona im reče: "Ne zovite me Noemi, zovite me Mara, jer mi je Svemogući veoma zagorčao.
A ona im govoraše: ne zovite me više Nojemina, nego me zovite Mara, jer mi velike jade zadade svemogući.
וַתֹּאמֶר אֲלֵיהֶן אַל תִּקְרֶאנָה לִי נָעֳמִי קְרֶאןָ לִי מָרָא כִּי הֵמַר שַׁדַּי לִי מְאֹֽד
va./To.mer 'a.lei./Hen 'al- tik.Re.nah l/i no.'o.Mi ke.Re.na l/i ma.Ra' ki- he.Mar sha.Dai l/i me.'Od
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I reče njima: nemojte zvati meni Noemi, zovite meni Mara, jer zagorčao je Svemogući meni veoma."
1. I reče Izvornik: וַתֹּאמֶר [vato'mer] Gramatika: Vav konsekutivni s imperfektom 3. lica jednine ženskog roda (qal). Označava narativni slijed radnji u prošlosti. Značenje: Uvodi Noemin izravni govor i njenu neposrednu reakciju na žene Betlehema koje su je radosno, ali iznenađeno prepoznale nakon godina izbivanja.
2. nemojte zvati Izvornik: אַל תִּקְרֶאנָה ['al tikre'na] Gramatika: Negacija 'al (koristi se za izravne zabrane) uz imperfekt 2. lica množine ženskog roda (qal). Forma je upućena isključivo prisutnim ženama. Značenje: Predstavlja snažan zahtjev za odbacivanjem starog identiteta. Noema više ne želi biti prepoznata po životnoj radosti koju je njeno ime nekoć sugeriralo.
3. zagorčao je Izvornik: הֵמַר [hemar] Gramatika: Perfekt 3. lica jednine muškog roda u hifil (kauzativnom) obrascu, od korijena מ-ר-ר (m-r-r). Doslovno znači 'učinio je gorkim'. Značenje: Naglašava Božju aktivnu ulogu u njenoj patnji. Ona svoju tešku sudbinu, smrt muža i obaju sinova, ne pripisuje slučaju, već izravnom Božjem djelovanju.
4. Svemogući Izvornik: שַׁדַּי [shaday] Gramatika: Imenica, drevno i poetično ime za Boga (El Šadaj). Etimologija je nesigurna, povijesno se veže uz akadski 'shadu' (planina) ili hebrejski 'shadayim' (grudi, onaj koji opskrbljuje). Značenje: Ističe Božju apsolutnu suverenost i neograničenu moć. U ovom trenutku duboke tuge, Noema doživljava Božju svemoć kao izvor i uzrok svoje teške boli i obiteljske tragedije.
5. veoma Izvornik: מְאֹֽד [me'od] Gramatika: Prilog koji označava silinu, veliku mjeru ili intenzitet radnje. Značenje: Pojačava dubinu njene patnje. Sugerira da njena tuga nije samo prolazna faza, već totalno i iscrpljujuće stanje koje ju je slomilo do srži. Imena: - Noemi (Naomi) [נָעֳמִי / na'omiy] (osoba) Znači: Moja milina, Ugodna Tvorba: Ime je izvedeno od hebrejskog korijena נ-ע-ם (n-'-m) koji znači 'biti ugodan', 'sladak' ili 'mio', na što je dodan pronominalni sufiks 'i' za prvo lice jednine ('moja'). Tekst objašnjava: Iako sam stih ne donosi definiciju imena, njegov smisao 'ugodna' jasno se u govoru suprotstavlja novom imenu koje si uzima. Ona ističe da više nije ugodna ni slatka, jer joj je život donio gorčinu. Promjena imena: U ovom stihu Noema izričito traži da joj se promijeni ime iz Noemi u Mara, čime objavljuje potpunu promjenu svog identiteta iz sretne supruge i majke u ožalošćenu, praznu udovicu.
- Mara [מָרָא / mara'] (osoba) Znači: Gorka, Gorčina Tvorba: Izvedeno iz hebrejskog korijena מ-ר-ר (m-r-r) koji znači 'biti gorak'. Ovdje se pojavljuje s aramejskim ortografskim utjecajem sa slovom alef na kraju, označavajući ženski rod (Gorka). Tekst objašnjava: Sama Noema objašnjava ovo ime unutar teksta rekavši: 'jer zagorčao (hemar) je Svemogući meni veoma'. Izravno povezuje svoje novo ime s glagolom za gorčinu kako bi objasnila stanje svoje duše. Promjena imena: Ovo je ime koje Noema privremeno sama sebi nameće kao novo ime koje točnije opisuje njenu tragediju, iako je biblijski pripovjedač u nastavku knjige ipak nastavlja zvati Noemi.
Ovaj stih iz Knjige o Ruti duboko je dirljiv prikaz ljudske patnje, gubitka i teodiceje. Vrativši se u Betlehem nakon što je u Moabu izgubila supruga i dvojicu sinova, Noema susreće nekadašnje poznanice i progovara iz dubine svoje tuge. Ona javno odbacuje svoj stari identitet utjelovljen u imenu Noemi ('Ugodna') i preuzima ime Mara ('Gorka'), dajući time do znanja okolini da je tragedija u potpunosti redefinirala njen život.
S teološkog stajališta, Noemina bolna iskrenost otkriva snažan biblijski osjećaj Božje suverenosti. Ona ne svaljuje krivnju na slučajnost, niti sumnja u Božje postojanje; naprotiv, ona Njemu, kojeg naziva 'Šadaj' (Svemogući), izravno pripisuje odgovornost za svoju gorčinu. Ova naizgled gruba pritužba zapravo je izraz autentične vjere koja stoji u odnosu s Bogom i onda kada Ga ne razumije i kada se čini da On djeluje protiv čovjeka, postavljajući tako temelj za kasniji obrat i Božju providnosnu obnovu njenog života.