Ako umrijeste s Kristom počelima svijeta, zašto se kao živeći u svijetu podvrgavate propisima:
Ako umrijeste s Kristom počelima svijeta, zašto se kao živeći u svijetu podvrgavate propisima:
"Ne dotakni, niti okusi, niti dirni" —
što je sve za propast potrošnjom — po zapovijedima i naukama ljudskim,
koje doduše imaju glas mudrosti u samovoljnom bogoštovlju i poniznosti i neštednji tijela, ne u nekoj časti, nego za zasićenje tijela.
što je sve za propast potrošnjom — po zapovijedima i naukama ljudskim,
Po zapovijestima i naukama ljudskima?
ἅ ἐστιν πάντα εἰς φθορὰν τῇ ἀποχρήσει κατὰ τὰ ἐντάλματα καὶ διδασκαλίας τῶν ἀνθρώπων·
ha estin panta eis phthoran tēa apochrēsei kata ta entalmata kai didaskalias tōn anthrōpōn
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"koje je sve za propast tou potrošnjom po tim zapovijedima i naukama tih ljudi;"
1. koje je sve Izvornik: ἅ ἐστιν πάντα [ha estin panta] Gramatika: Odnosna zamjenica i pridjev su u nominativu množine srednjeg roda, dok je glagol 'biti' u 3. licu jednine prezenta indikativa. U klasičnom i novozavjetnom grčkom imenice i zamjenice srednjeg roda u množini redovito uzimaju glagol u jednini jer se promatraju kao jedinstvena cjelina. Značenje: Odnosi se na sva materijalna dobra, napose hranu i piće, koja su predmet prethodno navedenih zabrana. Pavao sve te izvanjske stvari svrstava u istu kategoriju prolazne materije.
2. za propast Izvornik: εἰς φθορὰν [eis phthoran] Gramatika: Prijedlog s akuzativom jednine ženskog roda koji ovdje izražava odredište, svrhu ili neizbježan ishod. Značenje: Imenica označava fizičko raspadanje, razgradnju i prolaznost. Hrana i materijalne stvari po samoj su svojoj naravi stvorene da se probave i nestanu, pa stoga nemaju trajnu duhovnu vrijednost niti mogu odrediti čovjekov vječni odnos s Bogom.
3. tou potrošnjom Izvornik: τῇ ἀποχρήσει [tēa apochrēsei] Gramatika: Imenica s određenim članom u dativu jednine ženskog roda (dativ sredstva ili načina). Složena je od prijedloga koji označava odvajanje ili potpunost i korijena koji znači 'koristiti', čime se naglašava trošenje do kraja. Značenje: Riječ je o novozavjetnom hapaks legomenonu (pojavljuje se samo ovdje) koji opisuje kako predmeti prestaju postojati upravo time što služe svojoj svrsi – bivaju pojedeni i potrošeni. Time Pavao podsjeća na Isusovo načelo da ono što ulazi u usta prolazi kroz trbuh i ne može onečistiti srce.
4. po tim zapovijedima i naukama tih ljudi Izvornik: κατὰ τὰ ἐντάλματα καὶ διδασκαλίας τῶν ἀνθρώπων [kata ta entalmata kai didaskalias tōn anthrōpōn] Gramatika: Prijedlog s akuzativom množine označava mjerilo ili izvor ('prema', 'u skladu s'). Jedan određeni član u srednjem rodu obuhvaća prvu imenicu, dok je druga u ženskom rodu bez člana, što ih povezuje u jedan pojam kojemu pripada zajednički genitiv množine ('ljudi') kao genitiv podrijetla. Značenje: Izraz je izravna aluzija na Izaiju 29,13 (koju navodi i Isus u Mk 7,7). Pavao razotkriva da stroga asketska pravila nemaju božansko podrijetlo, nego su puki ljudski izumi koji pokušavaju zamijeniti puninu spasenja u Kristu.
Ovaj stih (Kološanima 2:22) izražava oštru Pavlovu kritiku lažnih učenja i asketskih praksi koje su zahtijevale strogo suzdržavanje od određenih jela i predmeta (poput pravila 'ne diraj, ne kušaj, ne dotiči'). Pavao argumentira da su takve zabrane potpuno besmislene jer se odnose na materijalne stvari koje su po svojoj prirodi namijenjene propadanju čim se konzumiraju ili upotrijebe. Budući da su ti materijalni predmeti prolazni, oni ne mogu imati trajan duhovni značaj, niti posjeduju moć da očiste dušu i približe čovjeka Bogu.
Teološka srž ovog upozorenja leži u odbacivanju 'zapovijedi i nauka ljudi' kao opasne zamjene za evanđelje. Podvrgavanje takvim ljudskim propisima nudi samo privid religioznosti i lažnu poniznost, ali nema apsolutno nikakvu stvarnu moć preobrazbe srca niti pobjede nad grešnom naravi. Pavao ovim stihom podsjeća vjernike da njihova duhovna sloboda i spasenje dolaze isključivo kroz osobu i djelo Isusa Krista, a ne kroz robovanje beskorisnim ljudskim tradicijama i materijalnim regulativama.